KAKO DA ZNATE DA VAŠA GENIJALNA IDEJA VEĆ NIJE NEČIJA

KAKO DA ZNATE DA VAŠA GENIJALNA IDEJA VEĆ NIJE NEČIJA

Eureka je vaša omiljena reč, a mozganjem se bavite i kada spavate? Inovatorska životna priča. Sigurno ste maštali o posedovanju ili pak osmišljavanju mašine koja će vam na jedan klik dati detaljnu procenu: “Koliko je inovativna moja zamisao, da li se neko setio nečeg sličnog, da li postoje ljudi koji su zainteresovani da ulože u moju ideju?” Nažalost, nešto tako ne postoji i dok ne odlučite da je napravite, morate se služiti starom dobrom pretragom patentne dokumentacije. Da li ste znali da većina patentnih prijava u Srbiji ne završi kao patent zbog neadekvatne patentne pretrage?

Dakle, pre nego što se upustite u razvijanje svoje genijalne ideje, temeljna pretraga stanja tehnike mora biti odrađena – razlozi su mnogobrojni: možda je neko već zaštitio ili podneo patentnu prijavu za nešto slično; možda naiđete na rešenje koje vam baš treba da biste nastavili sa svojim istraživanjem; da biste saznali više o konkurenciji itd.

Sad, prirodno, postavljamo pitanja: Šta je to stanje tehnike, kako se pretražuje i mogu li ja tu pretragu obaviti na pauzi za ručak preko telefona?

U potrazi za odgovorima na ova i slična pitanja pomogla mi je dr Nataša Milojević, savetnik za patente u Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije. Evo 5 najvažnijih zaključaka do kojih sam došla.

1. ZA PRETRAGU STANJA TEHNIKE POTREBNA VAM JE DETEKTIVSKA VEŠTINA

Nažalost, nije dovoljno da samo izguglate.

Stanje tehnike je bilo kakav dokaz da je pronalazak već poznat tj. dostupan javnosti. Smatra se da je pronalazak obuhvaćen stanjem tehnike ako je učinjen dostupnim javnosti pre datuma podnošenja prijave pronalaska: pisanim ili usmenim opisom, upotrebom ili na bilo koji drugi način. Isto tako, stanje tehnike čini i sadržaj svih prijava pronalazaka podnetih u Republici Srbiji koje imaju raniji datum podnošenja.

Pećinski crtež, deo tehnologije koji je vekovima star, prethodno detaljno opisana ideja, tehnički crtež, šema rasporeda tehničkih elemenata – sve to može biti stanje tehnike. Stanje tehnike se utvrđuje pretragom proizvoda, patenata, pisanih dokumenata i svega što je bilo dostupno javnosti. Pretražite stanje tehnike pre nego što potrošite vreme i novac na sastavljanje patentne prijave za vaš pronalazak ili krenete u novo istraživanje. Bitno je da pretražite biblioteku, stručne knjige, internet i naravno patentne baze.

2. POSTOJE BESPLATNE BAZE PATENTNIH DOKUMENATA

Na sajtu Zavoda za intelektualnu svojinu postoji detaljno uputstvo pretrage besplatnih baza podataka MIMOZA i Espacenet. Ako probate da pretražite jednu od ovih baza, videćete da nije baš lako – kriterijuma za pretragu ima dosta, a vi ne znate odakle da počnete. Čini se da je i to jedan od razloga što inovatori preskaču pretragu patentne dokumentacije.

Koraci u vršenju pretrage zavise od podataka koje istraživač poseduje, kao i od cilja pretrage. Uglavnom su to kriterijumi po kojima se pretražuje baza podataka. Npr. kako bismo istražili konkurenciju ili pronašli partnera, moramo pretražiti ko je pronalazač/podnosilac prijave. Osim po imenu vlasnika patenta, moguće je pretraživati i po broju publikacije, po datumu, po ključnoj reči u naslovu ili abstraktu … Potrebno je dobro poznavati  tehničku terminologiju i pretražiti sve sinonime kao moguće ključne reči i zato pretraga nekad nije jednostavna. Iz tog razloga

pronalasci su razvrstani po klasama tako da postoji pretraga i po klasifikaciji patenata. Pretražujte iz oblasti fizike, tekućih životnih potreba, tekstila, građevinarstva i slično. Kombinacija svih navedenih parametara ključna je za kvalitetnu pretragu.

Pravo vreme pretrage takođe je različito od slučaja do slučaja. Uvek je potrebno obaviti jednu temeljnu pretragu pre početka samog istraživanja. Zatim, druga pretraga se obavlja tokom istraživanja i razvoja novog proizvoda prvenstveno zbog izbegavanja duplog istraživanja tj. preklapanja u istraživanjima . Takođe, ako istraživači naiđu na problem u toku svog rada, trebalo bi ponovo da obave pretragu, suze kriterijume na osnovu već dobijenih rezultata istraživanja pre nego što započnu rešavanje novonastalog problema – često se dešava da rešenje već postoji u patentnoj dokumentaciji.

3. AKO U TOKU PATENTNE PRETRAGE PRONAĐETE NEŠTO SLIČNO SVOJOJ IDEJI, TO NIJE NUŽNO LOŠA STVAR

Za tehnološki i ekonomski napredak jednog društva značajnu ulogu imaju inovacije zasnovane na istraživanjima novih konkurentnih proizvoda i usluga. Mnoga naučna otkrića, koja se inače Zakonom o patentima ne mogu zaštititi, ne bi bila

otkrivena i dokazana da se nisu koristili već zaštićeni pronalasci. Dakle, patentna pretraga treba da predstavlja temeljno pretraživanje različitih baza podataka patentnih dokumenata od kojih su neke besplatne I javno dostupne. Iako mnogi proizvodi na tržištu nemaju patent, njih je svakako znatno manje nego pronalazaka koji su uspešno patentirani, ali nikad nisu stigli na tržište, tj. nisu komercijalizovani.

Ako u toku patentne pretrage pronađete nešto slično svojoj ideji to nije nužno loša stvar! Proverite da li je problem već

rešen ili zavisan od drugog pronalaska koji je već zaštićen patentom. Ako pronađete nešto slično svom pronalasku, što vas može sprečiti da zaštitite vaš pronalazak, možda ćete dobiti ideju da usavršite svoju inovaciju; možda pronađete rezultate koji mogu da vam pomognu u vašim daljim istraživanjima.

4. AKO IPAK NEMATE PUNO SLIČNOSTI SA POAROM I HOLMSOM, PREPUSTITE STVARI PROFESIONALCIMA

Često se postavlja pitanje kada treba završiti pretraživanje. Svaki istraživač mora sam da proceni koliko je detaljno pretražio bazu i da li postoji dovoljno dokaza da opravda dalje razvijanje svoje ideje. Mnogi nisu u stanju da realno sagledaju situaciju i zato je ponekad profesionalna pomoć preporučljiva. Bitna usluga koju profesionalci mogu da pruže inovatorima jeste izveštaj o pretraživanju stanja tehnike po predmetu pronalaska. To je izveštaj o pretraživanju nacionalnih i međunarodnih baza podataka koji čine stanje tehnike i dostavlja se podnosiocu prijave

patenta. Time se podnosiocu prijave pruža mogućnost da pre plaćanja takse za suštinsko ispitivanje patenta proceni svoje izglede za sticanje patenta. Takođe, od ovog izveštaja zavisiće njegova odluka o patentiranju u inostranstvu, kao i odluka o eventualnoj korekciji patentnih zahteva da bi se povećala šansa za sticanje patenta.

5. NAJČEŠĆE GREŠKE INOVATORA – UČITE NA TUĐIM

Dešava se da opis pronalaska koji inovatori prilože nije podržan patentnim zahtevima. Isto, često se dogodi da u trenutku odgovaranja na rezultat ispitivanja, inovatori pokušaju da uključe neki dodatni element koji nije bio u prvobitno podnetoj prijavi – to nije moguće. Takođe, neodgovaranje u propisanom roku na rezultat ispitivanja može dovesti do prekidanja postupka, tad se smatra da je inovator odustao.

Kao što smo rekli, ubedljivo najčešća greška jeste ta da se pretraga uopšte ne uradi. Istraživač podnese prijavu za pronalazak koji već postoji, samo zato što nije valjano proverio stanje tehnike.

Dakle, patentna pretraga je blagotvorna i za vašu inovaciju i za vaše dragoceno vreme. Bilo da istražujete tržište za svoju inovaciju, bilo da tražite partnera za saradnju, bilo da imate problem tokom samog istraživanja – prvo proverite stanje tehnike pa onda sve ostalo.

Autor: Vanesa Vidović, član Motivator tima

Izvor: http://www.zis.gov.rs